Sažetak projekta


     Poznavanje fenotipske i genetske raznolikosti šumskoga drveća te njihove ovisnosti o lokalnim okolišnim prilikama na koje su pojedine populacije trenutno prilagođene, izuzetno je važno u kontekstu utjecaja predviđenih klimatskih promjena na njihov budući opstanak. Trenutno se predviđa da bi opstanak hrasta lužnjaka na području Europe mogao biti ugrožen zbog nadolazećih klimatskih promjena. Te promjene izazvat će sve učestalije pojave dugotrajnih sušnih razdoblja što će izmijeniti uobičajenu količinu oborina i režime plavljenja velikih rijeka o čemu ovisi opstanak lužnjakovih šumama. Međutim, hoće li te promjene u istoj mjeri i na isti način utjecati na populacije hrasta lužnjaka iz sjevernoga, srednjega ili južnoga dijela Europe trenutno nije poznato. Za sada se predviđa da bi zbog prostorne varijabilnosti klimatskih promjena populacije šumskoga drveća iz Južne i Jugoistočne Europe (kamo spada i Republika Hrvatska) mogle biti suočene sa znatno većim rizikom izumiranja nego populacije iz srednje i sjeverne Europe. S druge strane, poznato je da šumsko drveće ima sposobnost prilagoditi se do određene razine promjeni okolišnih prilika u svom staništu. Ta sposobnost ovisi upravo o fenotipskoj i genetskoj raznolikosti te širini ekološke niše. Sve navedeno moguće je eksperimentalno dokazati i/ili utvrditi odgovarajućim modelima, što se i planira provesti ovim projektom. Naime, izmjerom i usporedbom pojedinih svojstava biljaka (asimilacija CO2 i transpiracija H2O, razvoj lišća i izbojaka, debljinski i visinski prirast, analiza SSR biljega i dr.) koje se eksperimentalno izlažu istim okolišnim uvjetima, a potječu iz različitih populacija trebale bi nam dati odgovor na to koliko je koja populacija fenotipski i genetski raznolika i prilagođena lokalnim okolišnim prilikama. Što su mjerena svojstva raznolikija to je potencijalna sposobnost prilagodbe neke populacije na okolišne promjene veća. Prema tome, različita razina fenotipske i genetske raznolikosti uvjetuje potencijalnu sposobnost opstanka pojedinih populacija pod utjecajem klimatskih promjena. U tom kontekstu, treba uzeti u obzir široku rasprostranjenost hrasta lužnjaka na čitavom području Europe, od južne Skandinavije na sjeveru do Apeninskog poluotoka na jugu, te od Engleske na zapadu do Urala na istoku. Zahvaljujući tome, postoje dobre šanse da populacije sa tako širokog područja rasprostiranja imaju značajno različitu razinu fenotipske i genetske raznolikosti te različitu širinu i optimum ekološke niše. Međutim, usporedba te raznolikosti između populacija hrasta lužnjaka sa šireg području njegova rasprostiranja do sada nije provedena, pa je i njegova cjelokupna fenotipska i genetska raznolikost trenutno nepoznata. Osim toga, uloga južnih i jugoistočnih populacija šumskoga drveća kao dugoročne zalihe jedinstvene genetske raznolikosti i žarišta specijacije na području Europe nije dovoljno istražena. Iz tog razloga, geografski položaj odabranih populacija uključenih u ovaj projekt odgovara gradijentu sjever – jug (na području Europe), s tim da Hrvatske populacije predstavljaju jugoistočni rub rasprostranjenosti hrasta lužnjaka i nalaze se u unutar žarišta specijacije (glacijalnog refugija) koja se na području Europe odvijala tijekom posljednjega ledenog doba.


View Comments
There are currently no comments.