Već u Pravilima unutrašnjeg uređenja Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima iz 1860. godine nalazimo začetke današnjih kolegija Zavoda za matematiku i osnove tehnike. Obje su skupine predmeta današnjega Zavoda bile značajno zastupljene već pri postavljanju osnova današnje visokoškolske nastave.

Druga reorganizacija Šumarskog učilišta u Križevcima, koja je objavljena 1894. godine, a ostvarena u nastavnom planu i programu školske godine 1895/96, značila je daljnji pomak prema današnjoj strukturi Zavoda.

Osnivanjem Šumarske akademije pri Sveučilištu u Zagrebu 1898. usvaja se novi naukovni i ispitni red u kojemu se sa stajališta današnjega Zavoda za matematiku i osnove tehnike mogu naći mnogi začeci postojećih predmeta.

Prvu značajnu promjenu bilježimo u novom naučnom i ispitnom redu iz 1909. godine.

Naučna osnova Šumarske akademije iz 1909. godine i nadalje, prvi put u Popisu naučnih predmeta, dijeli predmete na skupine. Tako se među sastavnicama u Popisu naučnih predmeta nalaze tri sastavnice od dijelova kojih je sastavljen i sadašnji Zavod. To su:

A) Matematički predmeti i grafičke radnje s predmetima Matematika I i II, Deskriptivna geometrija I i II, Konstruktivno risanje i Tehničko risanje I i II,

B) Prirodoslovni predmeti, s predmetima Eksperimentalna fizika i Praktična elektrotehnika,

C) Tehnički predmeti, s predmetima Tehnička i građevna mehanika, Šumarsko strojarstvo i Šumska transportna sredstva.

Osnivanje Šumarskoga fakulteta 1919. godine u djelokrugu Zavoda nije rezultiralo gotovo nikakvim značajnijim izmjenama, kako po udjelu predmeta u nastavnim planovima, tako ni u smislu područja rada.

Postojeći se nastavni plan uz manje izmjene provodi do tzv. prve bifurkacije 1947. godine, kada se provode radikalne promjene sa stajališta organizacije Fakulteta, ali zanemarive s gledišta djelatnosti Zavoda.

Značajnijih promjena u nastavnom planu nije bilo do školske godine 1997/98, kada nastaju značajne promjene kako u sadržaju nastave, tako i u načinu upisa pojedinih kolegija. Prvi se put studentima daju znatnije slobode u odabiru predmeta Zavoda koje žele slušati i polagati.

Prvi predstojnik Zavoda i Katedre za strojarstvo od podjele Fakulteta na dva odjela jest prof. R. Fantoni. Nakon prof. Fantonija dužnost predstojnik preuzima prof. Đ. Hamm. Današnji oblik Zavod poprima 1995. godine spajanjem dijela Katedre za strojarstvo i Kabineta za matematiku. Prije spomenutog pripojenja, od 1984. godine predstojnik Katedre za strojarstvo je prof. dr. sc. Stanislav Sever , a voditelj Kabineta za matematiku prof. dr. sc. Vladimir Hitrec. Prof. dr. sc. Vladimir Hitrec bio je Voditelj Centra za obradu podataka (COP) koji je formiran 1982. godine za potrebe informatike na fakultetu.  Nastankom Zavoda za matematiku i osnove tehnike COP je prestao djelovati.

Pročelnik Zavoda je od njegovog nastanka  prof. dr. sc. Vlado Goglia.

Sudionici u pripremi i izvođenju nastave kolegija koji, sa više ili manje izmjenjenim naslovima, pripadaju današnjem Zavodu u daljnjem su tekstu navedeni kronološkim redom :

• Viša matematika – dr. sc. M. Kiseljak (1919-1920), dr. sc. Stjepan Bohniček (1920-1934), dr. sc. V. Vrkljan (1934-1938), dr. R. Cesarec (1938-1945), dr. D Blanuša (1945-1947), dr. J. Justinijanović (1947-1948), dr. R. Cesarec (1949-1952), dr. R. Vernić (1952-1953), prof. M. Kugler (1953-1977), prof. dr. sc. V. Hitrec (1977 -1997), prof. dr. sc. Vladimir Hitrec i doc. dr. sc. Šegotić dr. Ksenija (1997 do danas). 1995. godine predmet mijenja naziv u Matematika.

• Nacrtna geometrija i tehničko crtanje - prof. dr. sc. Z. Tomašegović (1948-1981), prof. dr. sc. S. Sever (1982-1996), dipl. ing. D. Piljac (1982-1991), doc. dr. sc. D. Horvat (1997. i dalje). Od 1995. godine predmet ima naziv Nacrtna geometrija.

• Fizika - predmet je uveden školske godine 1958/59. Prvi nastavnik je dr. sc. D. Gospodnetić (1958-1961), prof. dr. sc. V. Lopašić (1962-1966), dipl. ing. V. Henč-Bartolić (1967-1970), dr. sc. K. Adamić (1970-1978), prof. dr. sc. M. Primorac (1979. i dalje).

• Opće strojarstvo - prof. R. Fantoni (1948-1952), J. Serdar (1952-1955), dipl. ing. V. Čehovin (1955-1957), prof. Đ. Hamm (1957-1960), prof. M. Biljan (1960-1979), dipl. ing. M. Kakaridji (1979-1981), prof. dr. sc. V. Goglia (1981-1984 i 1990-1997), mr. sc. Ž. Goja (1984-1989), doc. dr. sc. S. Risović (1997. i dalje). Predmet mijenja naziv u Osnove strojarstva 1995. godine.

• Elektrotehnika - prof. R. Fantoni (1948-1953), prof. dr. sc. V. Pintar (1953-1961), prof. Đ. Hamm (1961-1984), doc. dr. sc. M. Primorac (1984. dalje). Predmet mijenja naziv u Osnove elektrotehnike 1995. godine.

• Osnove matematičke statistike - prof. dr. sc. B. Emrović (1954-1975), prof. dr. sc. V. Hitrec 1975.do danas. Predmet mijenja naziv u Statistika za inžinjere 1995. godine.

• Radni strojevi (za drvo) - predmet se predaje od 1953. godine. Kasnije, 1979. godine, mijenja naziv u Radni strojevi i uređaji u drvnoj industriji. Prvi nastavnik je prof. Đ. Hamm (1953-1984), a zatim prof. dr. sc. V. Goglia (1985. i dalje). Predmet mijenja naziv u Alatni strojevi za obradu drva 1995. godine a 2001. godine u naziv Strojevi za obradu drva.

• Strojevi za transport i dizala - predmet se predaje od 1953. godine. Kasnije, 1979. godine, mijenja naziv u Transport u drvnoj industriji. Prvi nastavnik je prof. Đ. Hamm (1953-1961), a zatim prof. M. Biljan (1961-1979), prof. dr. sc. S. Sever (1979-2000) te doc. dr. sc. Ružica Beljo Lučić (2000. i dalje)

• Odabrane matematičke metode - mr. sc. Vlasta Hitrec (do 1984), prof. dr. sc. Vladimir Hitrec i mr. sc. Ksenija Šegotić (1984-1997), doc. Ksenija Šegotić (1997. do danas). Predmet 2001. godine mijenja naziv u Odabrane matematičke metode za operacijska istraživanja.

• Osnove informatike - prof. dr. Aurer (1981-1985), mr. Dubravko Frleta (1986-1988)  doc. dr. Bojana Dalbello (1988-2000), prof. dr. sc. V. Hitrec i dr. sc. Anamaria Jazbec (2000 do danas). 2001. godine predmet mijenja naziv u Informatika.

• Povremeno su u pripremi i izvođenju nastave kao asistenti ili stručni suradnici sudjelovali: Ivo Lisac, R. Štulhofer, Vitalij Romer-Ribkin, Milan Crlenjak, Eduard Bosanac, Željko Jambrošić, Mirko Grahli, Matko Kakaridji, Katarina Piljac, Mladen Pavešić, Vlado Kranjčec i dr.