eng. Scots pine
njem. Gemeine Kiefer
fra. Pin silvestre
tal. Pino silvestre
Varijabilnost - s obzirom na to da dolazi na ogromnom prostranstvu, gdje postoje velike klimatske i stanišne razlike, razumljivo je da je ova vrsta karakterizirana velikom amplitudom i da u nje postoji veći broj rasa, od kojih su mnoge opisane kao unutarvrsni taksoni. Međutim, postoje različiti pristupi opisu pojedinih rasa, odnosno taksona i zbog toga su često rase opisane pod raznim botaničkim nazivima, kojima je dat različit taksonomski status. To znači da postoji veliki broj sinonima u taksonomiji običnog bora. Osim toga problem kod unutarvrsne taksonomije običnog bora je i u tome što ova vrsta na cijelom tom velikom području rasprostranjenosti nije podjednako proučena ili, bolje rečeno, što ne postoji jedan organiziran poduhvat sintetskog izučavanja taksona, na osnovi kojeg bi se došlo do boljeg uvida u taksonomiju cijele vrste. Postoji niz unutarvrsnih raspodjela na niže taksone, tako se npr. vrsta P. sylvestris dijeli u pet podvrsta: ssp. sylvestris - Europa i europski dio bivšeg SSSR-a južno od 62° sjeverne geogr. širine, izuzev Krima i Kavkaza; ssp. lapoonica Fies. - sjeverna Skandinavija i sjeverna područja Rusije sjeverno od 62° sjeverne geogr. širine; ssp. hamata (Steven) Fomin - Krim i Kavkaz; ssp. sibirica Ledebour - centralni dio azijskog dijela bivšeg SSSR-a između 52° i 62° sjeverne geogr. širine; ssp. kulundensis Sukačev - dolazi u stepskoj zoni u azijskom dijelu bivšeg SSSR-a južno od 62° sjeverne geogr. širine. Usprkos činjenici da se areal vrste P. sylvestris preklapa s arealom mnogih drugih vrsta borova veoma je malo dokaza o spontanom međuvrsnom križanju ove vrste. Postoji vrlo veliki broj hortikulturnih oblika.
Povratak na abecedni popis